Rođen Walter Scott, škotski književnik

Škotski književnik Walter Scott, često nazivan ‘ocem povijesnog romana’, rođen je u Edinburghu, 15. kolovoza 1771. godine. Scott je prvi autor s engleskog govornog područja koji je imao internacionalnu slavu još za života. Njegovi romani i poezija i danas se čitaju, a mnoga su mu djela klasici škotske, ali i općenito književnosti na engleskom jeziku. Nakon što je 1813. odbio položaj poete laureatusa, Scott se okrenuo pisanju povijesnih romana. Prvi u nizu više od 20 romana bio je ‘Waverly’. Uslijedili su ‘Crni patuljak’ (1816.), ‘Rob Roy’ (1817.), ‘Srce Midlothiana’ (1818.) i ‘Ivanhoe’ (1820.), koji su naišli na široki odjek među čitateljima. Svojim djelima snažno je utjecao na pisce u SAD-u i Europi, među mnogima i na Augusta Šenou, kojeg često nazivaju ‘hrvatskim Walterom Scottom’. Zanimljivo je da su svi njegovi romani do 1827. izlazili pod raznim pseudonimima. Uz slavne priče u stihovima i romane, Scott je napisao i niz drama, kojima nije postigao toliki uspjeh. Prema Goetheu preveo je i našu Hasanaginicu na engleski jezik.

Rođen Ivan Meštrović, hrvatski kipar i arhitekt

Ivan Meštrović rođen je u Vrpolju kod Slavonskog Broda, 15. kolovoza 1883., a bio je svijetski poznat hrvatski kipar i arhitekt. Sa šesnaest godina, Harold Bilinić, kamenorezac iz Splita, prepoznao je njegov dar i uzeo ga je za šegrta. Njegov umjetnički talent razvio se gledanjem znamenitih građevina Splita, uz pomoć pri školovanju Bilinićeve supruge, koja je bila profesor u srednjoj školi. Uskoro, pronašli su jednog bečkog vlasnika rudnika, koji je financirao Ivanovo preseljenje i školovanje u Beču. Morao je u najkraćem roku naučiti njemački i prilagoditi se novoj sredini, ali je uprkos brojnim problemima završio studij. Svoju prvu izložbu priređuje 1905. godine u Beču sa grupom Secesija, uz primjetan utjecaj stila Art Noveau. Njegov rad je ubrzo postao popularan i Meštrović počinje zarađivati dovoljno za sudjelovanje na međunarodnim izložbama, na koje je putovao sa svojom suprugom Ružom Klein. Zbog njegovog antifašističkog stava, kada je osudio talijanski iredentizam prema Dalmaciji, i Njemačkoj, kada je odbio Hitlerov poziv za posjetu Berlina tridesetih, ustaše su ga zatvorili na tri i pol mjeseca (osudivši ga na smrt) tijekom Drugog svjetskog rata, no uz pomoć Vatikana, prebacio se u Veneciju, zbog izlaganja na Venecijanskom Bienalu 1942., zatim odlazi opet u Rim, a potom u Švicarsku. Cijela njegova obitelj nije se uspjela izvući pred naletima rata – njegova prva žena Ruža Klein umrla je 1942. godine u Zagrebu. Titova Jugoslavija je pozvala Meštrovića na povratak, ali je on odbio živjeti u komunističkoj zemlji. Godine 1946. Sveučilište u Syracusi ponudilo mu je profesorsko mjesto i on se preselio u Sjedinjene Države. Još 1945. godine dobio je američko državljanstvo, a deset godina kasnije postaje profesor na Sveučilištu Notre Dame. U njegovim Otavicama su i zgrade antimalarične ambulante i osnovne škole, koji su danas zaštićeni spomenici kulture, i u državnom su vlasništvu. Izgrađeni su po Meštrovićevim zamislima u razdoblju od 1928. do 1932. godine. I ambulanta i osnovna škola su uništene za vrijeme velikosrpske okupacije Otavica u Domovinskom ratu. Poznate osobe čije je kipove izradio Meštrović su: Vladimir Nazor, Dinko Šimunović, Miroljub Ante Evetović, Ambrozije Šarčević, Svetozar Miletić, Martin Kukučin (Bratislava), i ostali.

Otvoren Panamski kanal

Panamski kanal je umjetni kanal u najužem dijelu Srednje Amerike koji spaja Atlantski ocean (Karipsko more) s Tihim oceanom (Panamski zaljev). Dug je 81,6 km. Na najužem mjestu je širok 91,5 m, a na najširem 350 m. Dubina iznosi 13,7 m. Uz Sueski kanal predstavlja jednu od najvažnijih pomorskih arterija svijeta. Gradnja kanala završena je 1914., čak dvije godine prije planiranog datuma, koji je bio 1. lipnja 1916. Kanal je i formalno otvoren 15. kolovoza 1914., prolazom teretnog broda ‘Ancon’. Bilo je to dva tjedna nakon početka Prvog svjetskog rata u Europi.

Otvoren glazbeni festival “Woodstock”

Woodstock je naziv za koncert koji se dogodio 15. kolovoza 1969. godine i trajao 3 dana, a okupio je mnogobrojne hippyje. Kolektivni izlet na farmu Maxa Yasgura (50-ak kilometara udaljena od predviđenog Woodstocka; alternativna pozornica pošto se prvobitna lokacija pokazala premalim mjestom za brojne sudionike). Neočekivani događaj cijele jedne generacije: od očekivanih 200-tinjak tisuća posjetitelja brojka je narasla na nevjerojatnih 450-500 tisuća, dok je još dvaput toliko ostalo na zakrčenim prilaznim putovima (50 kilometara u krugu je promet bio paraliziran). Organizator, 25-godišnji Michael Lang, možda je i mislio nešto zaraditi, no vidjevši koliko ljudi pristiže i kakve se sve poteškoće mogu proizvesti proglašava festival besplatnim iako je ulaznica na početku bila 8 dolara na dan. Woodstock nije bio puki rock festival kakvih je tog ljeta bilo diljem Amerike – tamo se odlazilo iz uvjerenja i iz protesta. I to u velikom broju. Morala je reagirati i vojska osiguravajući prolaz znatiželjnima, ali i prijevoz sudionika helikopterima do bine, nužnu medicinsku pomoć te hranu i vodu. No, ukupno gledajući, strahu nije bilo mjesta, ‘Woodstock naciji’ je jedino ‘prijetio’ oblak dima marihuane brojnih sudionika te kiša. U tolikoj gomili bilo je sasvim jasno kako je sigurnost ugrožena: ondje je bilo nekoliko stotina tisuća ljudi, vjerojatno i cijeli milijun, tri dana glazbe, ljubavi, mira i seksa na otvorenom, a sve bez ijednog ozbiljnijeg incidenta. Nikad se ništa sličnog nije dogodilo u povijesti čovječanstva. Ipak, pet osoba je umrlo (troje od predoziranja, jedna od puknuća slijepog crijeva dok je jednog usnulog tinejdžera pregazio traktor), ali su tijekom tri dana rođene tri bebe. Tu se dogodio vrhunac zanosa i prosvjeda cijele jedne generacije. Posljednji je na binu izišao Jimi Hendrix. Bio je to četvrti dan slavlja – 18. kolovoz 1969., 8.30 ujutro. Dva sata kasnije nadahnuto je odsvirao američku himnu pred (preostalih) 40. 000 najizdržljivijih: sve što se kasnije događalo ostalo je u velikoj sjeni Woodstocka…

Rođen Ben Affleck, američki glumac

Benjamin Géza Affleck-Boldt, poznatiji samo kao Ben Affleck, američki je glumac, redatelj i producent, rođen 15. kolovoza 1972. godine u Berkeleyju, u Kaliforniji. Affleck je pozornost u svijetu filma privukao ulogom u filmu Dazed and Confused iz 1993. godine te potom ulogama u filmovima Kevina Smitha Mallrats (1995.), Chasing Amy (1997.) i Dogma (1999.). 1997. osvojio je Oscara i Zlatni globus za najbolji originalni scenarij za film Good Will Hunting. Kasnije je ostvario međunarodnu popularnost, zahvaljujući ulogama u filmovima poput Armageddon (1998.), Shakespeare in Love (1998.), Pearl Harbor (2001.), Changing Lanes (2002.), The Sum of All Fears (2002.), Daredevil (2003.), Hollywoodland (2006.) i State of Play (2009.). Affleck je režirao tri filma: Gone Baby Gone (2007.), The Town (2010.) i Argo (2012.), koji je osvojio brojne nagrade, između ostalih i Oscara za najbolji film. Ben Affleck je od 2005. godine oženjen glumicom Jennifer Garner. Par ima troje djece.

Poginula Ena Begović, hrvatska glumica

Ena Begović poginula je u prometnoj nesreći na otoku Braču, dana 15. kolovoza 2000. godine, i to od teških ozlijeda glave zadobivenih prilikom prevrtanja automobila. U hrvatskoj će kinematografiji ostati zapamćena kao jedna od najljepših glumica, te kao žena izrazite senzualnosti i velike karizme. Hrvatska filmska i kazališna glumica rođena je u Splitu, a karijeru je započela s 18 godina statirajući u filmu Lordana Zafranovića “Okupacija u 26 slika”. Uskoro debitira u TV filmu “Ivan Goran Kovačić”, a prvu zapaženiju ulogu ostvarila je ulogom u filmu “Pad Italije” 1981. godine. Iako je vjerovala da će karijeru prije svega napraviti na filmu, kazališne su joj daske donijele i slavu i priznanja. Punih je 16 godina bila prvakinja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. U tom je razdoblju odigrala više od 20 glavnih uloga među kojima se izdvajaju Desdemona, kontesa Nera, barunica Castelli, Teuta, Ana Karenjina i druge. Njezina prva kazališna glavna uloga bila je u “Ajaksai” Radovana Ivšića u režiji Vlade Habuneka. U bogatoj 20-godišnjoj karijeri za svoje uloge je dobila niz priznanja i nagrada među kojima i Zlatnu arenu pulskog festivala, a snimila je i više od deset filmova od kojih su najpoznatiji: Glembajevi, Treća žena, Pad Italije, Četverored i drugi.

Blagdan Velike Gospe

Velika Gospa je dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj dan je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj. Na svetkovinu, mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo, dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo. Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi ‘uznesenje’.

Umro kontroverzni novinar Smiljko Šagolj

U svom domu u Splitu je 15.08.2013. iznenada preminuo Smiljko Šagolj, kontroverzni bivši novinar Televizije Sarajevo i Hrvatske televizije. Rođen je 7. prosinca 1946. u mjestu Mrkosovice, u dolini Neretvice zvane Klis, u konjičkoj općini. Diplomirao je dvopredmetni studij filozofije i psihologije 1968. u Sarajevu za nepune tri godine te je tada i službeno proglašen najmlađim profesorom u Jugoslaviji.

Šagolj je dobitnik brojnih novinarskih nagrada: za najbolje vođenje dnevnika u Jugoslaviji, za dokumentarne reportaže. Dobitnik je zlatne značke za najveća programska ostvarenja TV Sarajeva. Krajem 1989. počeo je raditi za Televiziju Zagreb. Radio je na HTV-u u studiju u Splitu, a okončanjem TV karijere Šagolj je predavao na Sveučilištu u Mostaru. Autor je četiriju knjiga koje su i udžbenici na predmetu Televizija i Odjelu politologije. Doktorirao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Šagolja su brojni kritizirali zbog njegova izvještavanja za vrijeme Domovinskog rata. Njegovi novinarski uratci glede bošnjačko hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini smatraju se ratnohuškačkim.

Idemo u Svemir

Svemir je sve o vremenu i prostoru i njezin sadržaj. Svemir uključuje planete, zvijezde, galaksije, sadržaj međugalaktički prostor, najmanjih subatomskih čestica, a sve materije i energije. Vidljivi svemir je oko 28 milijardi (91 milijardi svjetlosnih godina) u promjeru u sadašnjem trenutku. Veličina cijelog svemira nije poznata, a može biti beskonačna. Zapažanja i razvoj fizičke teorije dovelo do zaključaka o sastavu i evoluciji svemira.

Ljubavni tarot besplatno tumačenje

Kroz pisane povijesti, kozmologe, uključujući i znanstvene modele, predložene su objasniti promatranja svemira. Najraniji kvantitativni geocentričnog modela razvijene su od strane drevnih grčkih filozofa i indijskih filozofa. Tijekom stoljeća, preciznije astronomska promatranja dovela do Nicolaus Copernicus je heliocentrični model Sunčevog sustava i Johannes Kepler je poboljšanje na tom modelu s eliptičnim orbitama, koji je na kraju objasnio Isaaca Newtona teorije gravitacije. Daljnja poboljšanja opservacijskih dovelo do spoznaje da je Sunčev sustav se nalazi u galaksiji sastoji od milijardi zvijezda Mliječne staze. Kasnije je otkriveno da je naša galaksija je samo jedan od mnogih. Na najvećih vage, pretpostavlja se da je raspodjela galaksija je jedinstven i isti u svim smjerovima, što znači da je svemir nema ni prednost ni centar. Zapažanja o raspodjeli tih galaksija i njihovih spektralnih linija dovela su do mnogih teorija moderne fizikalne kozmologije. Otkriće u ranom 20. stoljeću galaksije sustavno redshifted predložio da se svemir širi, a otkriće kozmičkom mikrovalnom pozadinskom zračenju predložio da je svemir imao početak. Konačno, zapažanja u kasnim 1990-ih pokazala stopu širenje svemira raste pokazuje da je većina energije je najvjerojatnije u nepoznatom obliku zvanom tamna energija. Većina mase u svemiru i čini se da postoji u nepoznatom obliku, naziva tamna tvar.

Besplatno gledanje kroz tarot karte za ljubav

The Big Bang Theory je prevladavajući kozmološki Model opisuje razvoj svemira. Prostor i vrijeme su nastali u Velikog praska, a to su prožeti fiksnom količinom energije i materije; kao prostor širi, gustoća da tvar i energija se smanjuje. Nakon početne ekspanzije, svemir hladi dovoljno da se omogući stvaranje prvog subatomskih čestica i kasnije jednostavnih atoma. Divovski oblaci tih iskonskih elemenata kasnije srasli kroz gravitacije obliku zvijezde. Uz pretpostavku da je prevladavajući model ispravan, starost Svemira mjeri biti 13.799 ± 0,021 bilijuna godina.

Postoji mnogo konkurentnih hipoteza o konačnoj sudbini svemira. Fizičari i filozofi i dalje niste sigurni o tome što, ako išta, prethodio Veliki prasak. Mnogi odbijaju nagađati, sumnjajući da su sve informacije iz bilo koje takve prijašnje stanje ikad mogao biti dostupan. Postoje razne Multiverzuma hipoteze, u kojima su neki fizičari sugerirali da je svemir mogao biti jedan od mnogih svemira da isto tako postoje.